Nakon krize fordizma, kapitalizam je ušao u fazu krupne preobrazbe koja utječe na načine valorizacije kapitalâ, na oblike vlasništva i podjele rada, dovodeći u pitanje neke od bitnih invarijanti razvojne logike rođene s prvom industrijskom revolucijom. U središtu te promjene nalazi se povećanje uloge znanja i nematerijalnih vrijednosti. No, ključna uloga znanja u dinamici kapitalizma nije sama po sebi neka historijska novost, pa se zato postavlja pitanje: u kojem smislu danas možemo govoriti o novoj ulozi znanja i, prije svega, koji su odnosi s transformacijama odnosa kapital-rad?